Upitnik za diskusiju o mentalnom zdravlju tokom trudnoće i prve godine nakon porođaja

Čak 1 od 7 majki (1 od 10 očeva) doživljava simptome depresije1 i anksioznosti2 tokom perioda trudnoće i nakon porođaja. Majke i roditelji svih godišta, nivoa prihoda, rasa i kultura mogu razviti poremećaje raspoloženja tokom trudnoće i prve godine nakon porođaja. Ovaj alat nam može pomoći da pratimo simptome i razgovaramo o njima sa svojim lekarom ili drugim stručnjakom.

U redu je da se pobrinete za sebe i zaslužujete da se osećate dobro.

Doživljavam sledeće simptome:

  • osećaj praznine
  • osećaj beznadežnosti
  • nedostatak interesovanja za bebu
  • problem sa koncentracijom
  • „maglovitost“ u glavi
  • anksioznost ili paniku
  • ljutnju ili razdražljivost
  • vrtoglavicu ili lupanje srca
  • ne mogu da spavam ili mi se stalno spava
  • prekomerna briga ili strahovi (uključujući zdravlje i bezbednost bebe)
  • vraćanje slika u vezi sa trudnoćom ili porođajem
  • zastrašujuće ili neželjene misli
  • potreba da ponovite određena ponašanja da bi se smanjila anksioznost
  • promena ritma ishrane
  • osećam se energičnije nego obično
  • vidim slike ili čujem zvukove koje drugi ne mogu da vide/čuju
  • pomišljam da povredim sebe ili bebu


Faktori rizika

Navodena je lista nekoliko dokazanih faktora rizika povezanih sa postporođajnom depresijom i postporođajnom anksioznosti. Prepoznavanje ovih faktora rizika može vam pomoći da unapred komunicirate sa svojom porodicom i zdravstvenim radnicima i uspostavite plan za brigu o sebi.

  • istorija depresije ili anksioznosti
  • istorija bipolarnog poremaćaja
  • istorija psihotičnih poremećaja
  • istorija dijabetesa ili problema sa štitnom žlezdom
  • istorija premenstrualnog sindroma
  • istorija seksualne traume ili zlostavljanja
  • istorija mentalnih oboljenja u porodici
  • traumatična trudnoća ili porođaj
  • gubitak trudnoće ili bebe
  • rođenje više beba (blizanci, trojke…)
  • boravak bebe u inkubatoru
  • problemi u odnosima sa partnerom
  • finansijski problemi
  • samohrani roditelj
  • majka u tinejdžerskim godinama
  • bez ili sa vrlo malo podrške okoline
  • daleko od domovine
  • izazovi sa dojenjem

IZVOR www.postpartum.net

**Ovo nije dijagnostički alat i ne treba da zameni stvarnu procenu od strane profesionalca**

1(lat. depressio = spuštanje, opadanje, snižavanje) Afektivni poremećaj koji obuhvat aopšte sniženje životnog tonusa, gubitak apetita iinteresovanja, neprestanu zabrinutost, nesanicu, usporenost mišljenja zatim bezvoljnost, obeshrabrenost, potištenost, umor, osećanje snažne tuge, beznadežnosti, manje vrednosti i osećanje praznine. Smatra se da d. može nastati bez jasnog, vidljivog uzroka, iz hipotetičkih “unutrašnjih”, konstitutivnih razloga (endogena d.), ali i kao odgovor na nepovoljne traumatske spoljašnjeokolnosti (reaktivna d.).

2 (lat.anxietas=uznemirenost, zabrinutost) Lebdeći neodređeni strah, teskoba. Osećanje bojazni, strepnje, uznemirenosti i napetosti, koje se od straha razlikuje po svojoj složenosti, ali i rasplinutosti, neodređenosti, pošto nije vezana za neki određeni objekat. U ovom neprijatnom osećanju dominira iščekivanje neke velike ali neodređene nesreće, nemoćno očekivanje da će se neminovno desiti nešto strašno, neko veliko zlo. Trebješanin, Ž.(2008): Rečnik psihologije, Stubovi kulture, Beograd.

 

No Comments

Sorry, the comment form is closed at this time.